Distance learning

 
Pretraživanje

Program Predavanja

Zlatko Šebalj

 

 

Zlatko Šebalj rođen je 27. studenog 1970. godine u Vinkovcima. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1995. Od 1996. zaposlen je u Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj, gdje od 1999. godine radi kao samostalni inspektor u odsjeku za suzbijenje gospodarskog kriminala. Od 1994. godine aktivno je uključen i u obiteljski pekarsko-trgovački obrt.

 

Od osnivanja do poduzeća s brzim razvojem - promjena poduzetničkog pristupa

 

Mentor. prof.dr.sc. Željko Turkalj

 

Magistarski rad Zlatka Šebalja "Od osnivanja do poduzeća s brzim razvojem - promjena poduzetničkog pristupa", govori o slučaju kada poduzetnik postane prepreka razvoju vlastitog pothvata. U zemljama bez tradicije privatnog poduzetništva i bez odgovarajućih institucija/programa podrške poduzetnicima, takvi slučajevi postaju dominantno ograničenje razvoja malih poduzeća.

 

Protagonist slučaja je stopostotni invalid u kolicima, koji je novac ušteđen u Austriji prije rata odlučio uložiti u poslovni pothvat u trgovini građevinskog materijala u istočnoj Hrvatskoj. U tom razdoblju odlučivao je na poduzetnički način: invalidnost ga nije ograničavala, izabrao je djelatnost koja je bitna za obnovu ratom razrušene istočne Hrvatske, računao je na posebne potpore države zbog otvaranja posla u području od posebne državne skrbi, tj. u istočnoj Hrvatskoj. U razdoblju od četiri godine od pokretanja poslovnog pothvata do ubrzanog razvoja, suočio se sa zahtjvima promjene poduzetničkog ponašanja: od situacije kad je imao svaki detalj po kontrolom, došao je u situaciju kad bi trebao moći i znati delegirati i popuniti tim onim kompetencijama koje nedostaju, a sadašnja razina poslovanja zahtijeva. Zahtijev za promjenom poduzetničkog ponašanja još više je naglašen zbog planova o geografskom širenju (sjeverna Bosna), ali i planiranog ulaza u proizvodnju građevinskih proizvoda kao što su betonski crijep i drugi betonski proizvodi. Osim toga, iz načina vođenja poslovne politike ne vidi se da li i kako poduzetnik procjenjuje valjanost početnih pretpostavki na kojima je gradio odluku o ulasku u poslovni pothvat.

 

Zbog nedostatka određenih kompetencija (financijsko upravljanje), ali i nedostatka vještina i volje za timskim radom, firma je doživjela nekoliko poslovnih propusta. Najveći izvor prihoda poduzetnik i dalje vidi u obnovi istočne Hrvatske, ali i najveće prijetnje također dolaze iz sfere obnove ukoliko se smanji potpora države. Otvaranje trgovine sa Srbijom poduzetnik doživljava kao prijetnju zbog konkuriranja jeftinih proizvoda za građevinarstvo iz Srbije, a ne vidi otvaranje granica kao mogućnost proizvodne kooperacije.

 

Ključni problem rigidnosti i inercije poduzetničkog ponašanja - kada poduzetnik nije u mogućnosti promjeniti stil upravljanja, te time postaje osnovna prepreka razvoju vlastitog poduzetničkog pothvata - izazov je edukativnim i konzultantskim institucijama. Usamljenost poduzetnika u bitci protiv samog sebe mogla bi biti olakšana razvojem poslovnih usluga kojima se povećava kapacitet poduzetnika da upravlja promjenama na način preponavanja prilika i pretvaranja prijetnji u prilike.