Distance learning

Ivana Pezić-Kozina

 

 

Ivana Pezić-Kozina rođena je 5. veljače 1975. godine u Vinkovcima. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 1997. godine. Stekla je i kvalifikaciju frizera u industrijsko-obrtničkoj školi u Vinkovcima i vlasnica je i osnivač frizerskog obrta "Estetic" u Nuštru. Zaposlena je u Hrvatskom Telekomu od 1997. godine, gdje radi kao voditelj službe za obračun i naplatu.

 

Strategije rasta malog obrta lokalnog značaja

 

Mentor. prof.dr.sc. Željko Turkalj

 

Magistarski rad Strategije razvoja malog obrta lokalnog značaja temelji se na jednom od čestih razloga pokretanja poduzetničkog pothvata, posebno u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina, a to je obiteljski posao, započet zbog nužde preživljavanja obitelji. Razlog zbog kojeg je Ivana izabrala ovu temu vrlo je osoban i emotivan, jer se radi o zajedničkom naporu majke i kćeri za pokretanjem poslovnog pothvata u vrijeme nakon završetka ratnih događanja, te nakon smrti supruga i oca, kada su se kao povratnici vratili u razrušeno selo. Najveća snaga protagonista slučaja bilo je znanje, povjerenje, samopouzdanje i želja za uspjehom, te zajedništvo i čvrsta povezanost ostatka obitelji.

 

Odluka za pokretanje frizerskog obrta bila je tipiča za odlučivanje o pokretanju poslovnog pothvata: vlastito iskustvo, čvrsta povezanost ostatka obitelji i želja za preživljavanjem, skromni financijski zahtjevi ulaska na tržište, poznato tržište. Opisane aktivnosti prilikom pokretanja frizerskog obrta gotovo se školski uklapaju u poznate niskobudžetne strategije koje primjenjuje mali business: kupovanje opreme od poznatih dobavljača uz odgodu plaćanja, te rad u iznajmljenom (minimalističkom) prostoru. Protagonistica slučaja potvrdila je još jednu poznatu komponentu poduzetničkog ponašanja: vidjeti potencijal nečega (prostora, u ovom slučaju) koji drugi ne vide. Svoj poduzetnički pothvat smjestila je u 11 četvornih metara bivše ribarnice u centru Nuštra. Ono što drugi nisu vidjeli, ona je vidjela: instalacije za vodu, struju, veliki prozor, keramičke pločice na mjestima gdje i za frizerski obrt to bilo potrebno, ali iznad svega dobru lokaciju u centru Nuštra, te potencijal širenja za još toliko prostora otvaranjem etaže.

 

Pored individualne poduzetničke inicijative , ovaj rad otvara i pitanje okoline koja takve inicijative podržava ili otežava. U ruralnom području s manje od 100.000 stanovnika, u kojem povratak prognanika još uvijek nije završen upravo zbog toga što fizička obnova (zgrade) nije završena, niti su pokrenuti procesi ekonomske revitalizacije, u tri obrtničke škole najveći broj učenika upisuje se upravo u frizersko zanimanje (120 učenika godišnje!). Hiperprodukcija frizera na malom području niske kupovne moći razvila je oštru konkurenciju s kojom se protagonist slučaja bori pomoću kvalitete i širenja asortimana usluga, ali ostaje pitanje zašto politika upisa u stručne škole ne odražava potrebe, nego generira nezaposlenost i otežava poduzetničko djelovanje.